18. travnja 2019

Slavonsko-srijemski podolac

Slavonsko – srijemski podolac spada u skupinu dugorožnih goveda – Bos taurus, te predstavljaju domesticirani oblik izvornog Bos primigenius. Podolsko govedo potječe iz stepskih područja Rusije i Ukrajine, dok je u hrvatske krajeve došlo u vrijeme velike seobe naroda. Još početkom XX. stoljeća slavonsko – srijemski podolac bio je najznačajnija i najzastupljenija pasmina goveda u Baranji, Srijemu i Slavoniji, te u Podravini do Virovitice, gdje je činilo oko 90% ukupnog broja goveda.

Slavonsko – srijemski podolac je kasnozrelo, vrlo otporno i izdržljivo govedo čvrstog kostura. Visina krava je oko 130 cm, a bikova oko 140 cm. Boja je sivo-bijela do tamnosiva, često s tamnijom pigmentacijom plahtice vrata i glave. Gubica, sluznica očiju i papci su tamno pigmentirani (crni). Rogovi su glavna značajka ove pasmine, izrazite su duljine, često koso položeni s vrhovima koji strše na stranu, te velikim rasponom između vrhova (oblik lire). Drugi tip rogova su rogovi postavljeni više okomito, a vrhovi povinuti unatrag, pa takvi rogovi imaju oblik vila.

Nekada se ova pasmina goveda uzgajala uglavnom zbog korisnog rada i proizvodnje, te cijenjenog goveđeg mesa. Proizvodnja mlijeka je skromna (do 1000 litara u laktaciji). Slavonsko – srijemski podolac vrlo je skromnih hranidbenih prohtjeva, te se veći dio godine drži na paši. Zbog male populacije slavonsko – srijemski podolac je definiran kao kritično ugrožena pasmina, na čijoj zaštiti i očuvanje od 2008. godine djeluje Udruga uzgajivača slavonsko – srijemskog podolca.

Email Newsletter